3. BIMtalk

BIMtalk – otvoreni razgovor o BIM-u na kojem hrvatski stručnjaci / BIM entuzijasti / govore o (svojim) primjerima praktične primjene BIM-a kao i o novostima u primjeni BIM-a u svijetu. Cilj je kroz kratka izlaganja potaknuti otvoreni dijalog.

Srijeda, 10. srpnja 2019. 17:30-19:30 bim@DAZ

Udruga BIM Hrvatska, uz podršku i suorganizaciju Društva Arhitekata Zagreba (DAZ), organizira treći BIMtalk s primjerima različitih praktičnih primjena BIM-a:

• Pregled najzanimljivijih predavanja s ovogodišnjeg Autodesk University međunarodne konferencije u Londonu.
• Kako se BIM primjenjuje u proračunu i projektiranju nosivih konstrukcija – primjer iz njemačke prakse.
• Što je sve potrebno za efikasnu pripremu, optimizaciju i tranziciju na BIM.
• Blockchain – što je i zašto je to tehnologija budućnosti.

Sudjelovanje je besplatno, uz obaveznu prijavu!

PRIJAVITE SE OVDJE PRIJAVE SU ZAKLJUČENE > Pogledajte kako nam je bilo

Napomena: broj mjesta je ograničen, prijave će se prihvaćati redoslijedom kojim su stigle te je moguće da neće sve prijave biti prihvaćene za ovaj događaj.

3. BIMtalk – SLUŽBENI PROGRAM

AU London 2019 – osvrt i razmišljanja (Vedran Orešić, dipl. ing. arh. – Prior inženjering d.o.o. – Zagreb)

Posjet nedavno održanom Autodesk University-ju povod je za ovo predavanje. Prilika je to da se osvrnem na glavne teme koje su se tamo provlačile i predavanja koja su me se najviše dojmila. Isto tako da podijelim razmišljanja na koja me sve to navelo.
O čemu se priča kada veliki igrači pričaju u BIM-u? Jesmo li blizu projektima bez 2D dokumentacije? Može li cijeli BIM projekt biti u cloudu? Hoće li kompjuteri zamijeniti arhitekte? Koji su problemi pri standardizaciji Revit-a ukoliko radite projekte na svim kontinentima? Koji su novi trendovi u vizualizaciji projekata? Jeli Revit rješenje za sve faze i vrate projekata? I koje pouke možemo izvući iz toga kako bi se i mi više uključili u takav način rada?
Kolaž je to tema kojima ćemo se pozabaviti i probati malo vidjeti gdje ćemo, možda, jednom i mi biti.

BIM u projektiranju i proračunu konstrukcija – Primjeri iz prakse (M.Sc. Miljan Markovic – AJG Ingenieure GmbH – München)

Prikaz primjena BIM-a na konkretnim primjerima projekata iz svakodnevnog inženjerskog života. Naglasak je stavljen na projektiranje i proračun konstrukcija.
Upotreba BIM-a kroz sve faze planiranja od ideje do izvedbe je prikazana i verificirana kroz mnoge izvedene projekte i projekte u tekućoj fazi planiranja.
Demonstracija konkretnog inženjerskog radnog tijeka (eng. workflow) kroz primjenu različitih softverskih paketa u svrhu projektiranja i dimenzioniranja ekonomičnijih konstrukcija te same optimizacije procesa planiranja.
Suradnja sa ostalim strukama i sudionicima projekta te rad u centralnom modelu u realnom vremenu je nešto što postaje svakodnevica u inženjerskoj praksi. Naglasak je stavljen na kvalitetniju razradu projektnog zadatka, pravovremenu identifikaciju neekonomičnih projektnih rješenja s ciljem izbjegavanja nepotrebnih budućih troškova. Razrada kompleksnih 3D strukturnih modela postaje svakodnevica u inženjerskoj praksi te zahtijeva stalnu verifikaciju na jednostavnim zamjenskim sistemima. Verifikacija takvih projektnih zadataka kroz iskustvo i know-how ostaje glavni zadatak projektanta konstrukcije.

Priprema, optimizacija i efikasna tranzicija na BIM (Enco Dell’Olio, BIM manager – DVA PLUS arh studio – Zagreb)

Osim cijenom, prelazak na BIM sustav je proces koji iziskuje i organizacijske kapacitete, razradu protokola te implementaciju BIM sustava. Koristeći vlastita iskustva, razrađujemo vlastiti add-on koji omogućava kratki period tranzicije i efikasno korištenje na realnim projektima.
Intencija je dramatično skratiti vrijeme tranzicije uz povećanje efikasnosti korištenja BIM sustava.

Što je to blockchain? (Denis Čugura, dipl. ing. građ. – Nosive Strukture d.o.o. – Zagreb)

Internet kakav poznajemo danas i koji koristimo u svakodnevnom radu ima jedan veliki nedostatak. To je nedostatak povjerenja. Pitanja koja si svi često postavljamo su npr. da li su ljudi s kojima surađujemo uistinu oni za koje se predstavljaju, da li je nekakva usluga stvarna, da li samo ljudi kojima je dodijeljeno pravo pristupa određenim podacima uistinu i isključivo pristupaju tim podacima i sl.

Ukoliko želimo sigurno on-line glasanje, sigurno korištenje digitalnih valuta, povjerenje u komunikaciju između različitih uređaja, samovozećih (eng. self-driving) vozila koja sigurno komuniciraju međusobno, autorizaciju identiteta i sl. potreban je sigurniji internet tj. internet povjerenja.

Ta promjena proizaći će iz načina kako organiziramo i upravljamo bazama podataka. Glavna karakteristika tradicionalne baze podataka je da je centralizirana. Centralizirana baza podataka načelno ima jednu točku sloma koja proizlazi iz vlasništva nad bazom podataka.

Blockchain je tehnologija baze podataka koja identičnu bazu podataka instalira na individualna računala koja koriste tu istu bazu. Zbog toga se još naziva i distribuirana baza podataka. Da bi se stvorio novi unos u takvu bazu svi sudionici se moraju složiti oko promjene odnosno potreban je konsenzus.

Što je to Blockchain i koje su primjene takve tehnologije, uključujući i građevinsku industriju, prikazat će se u ovom izlaganju.