Fragmentacija i digitalizacija poslova

Jedan od najvećih izazova s kojim se suočavamo – a nadamo se da je i izvor inspiracije – jest naš svijet koji se mijenja. Promjena je jedina konstanta.

Postoje dva glavna razvoja koja oblikuju način na koji radimo, što je vidljivo u svim sektorima našeg gospodarstva. Prvi je sklonost fragmentaciji: sve veća specijalizacija profesija i distribucija znanja. To je razvoj koji traje stoljećima. Drugi razvoj, mnogo noviji događaj koji je omogućen internetom, jest pojava digitalnih, umreženih sustava. Za razliku od centralnih repozitorija podataka iz prošlosti, sve se više bavimo decentraliziranim, ali povezanim izvorima podataka. Primjer za to je pomak od statičkih izvora znanja, kao što je nekada široko rasprostranjena Encyclopaedia Britannica, do dinamičkih izvora kao što je Wikipedia. Potonja je mreža informacija, stvorena od bezbroj autora, ažurirana svake minute i globalno dostupna. Digitalni umreženi sustavi pojavili su se kao lijek za fragmentaciju našeg svijeta.

Sjetite se mnogih aplikacija koje danas tako često koristimo: Google, Amazon, eBay, Skyscanner i sve web-lokacije društvenih mreža. Ove aplikacije su impresivne zbog svoje složenosti – inteligentno pretraživanje i povezivanje informacija sa složenim algoritmima. Međutim, one su doista vrijedne zbog svoje jednostavnosti. Privlačne su zbog dostupnosti informacija, ali i zbog sposobnosti filtriranja i traženja onoga što želimo.

Dok su mnogi od nas aktivni sudionici u usvajanju, često i prihvaćanju digitalizacije unutar različitih područja naših privatnih života, ostali smo otporni na dopuštanje digitalizaciji da utječe na građevinsku industriju.

U građevinskom sektoru doživljavamo patnje fragmentacije industrije bez dobitaka umreženih sustava. Projekti postaju sve složeniji, građevinski propisi stroži i obrti specijaliziraniji. Projekt menadžeri trude se povezati različite konstelacije projekata: sve je veći broj stručnjaka, savjetnika za gradnju, podizvođača i dobavljača.

Možda postoji neka skrivena anksioznost koja je pridonijela ovom otporu. Ako naš rad postane digitaliziran i automatiziran, hoćemo li mi postati suvišni? Taj strah je, naravno, nepotreban. Izgradnja informacijskog modeliranja ne zamjenjuje našu kompetenciju, niti naše iskustvo kao profesionalaca u industriji. To automatizira i uključuje ponavljajući manualni rad – uspoređivanje dizajna, provjeravanje planova za pogreške, ažuriranje rasporeda, procjene troškova varijacija, izvještavanje i praćenje – što, iskreno, ionako ne želimo raditi. Također postoje nejasnoće oko potencijalnih rizika koje BIM predstavlja: gubitak produktivnosti tijekom implementacije; velika financijska i resursna ulaganja; razvoj u pogrešnim područjima. Ali, najčešće se bojimo zakoračiti u ponor nepoznatog jer to znači odustati od određene kontrole i orijentacije. Te su brige uglavnom opravdane. BIM predstavlja i priliku za rast i prijetnju od neuspjeha. Svaka organizacija koja planira provedbu BIM-a trebala bi predvidjeti da će pogrešaka biti. Ipak, trebali bi očekivati i rast i napredak.

Brojne organizacije uspješno su implementirale informacijsko modeliranje gradnje. Put je dobro prohodan i, kao što je predstavljeno u knjizi The BIM-Manager – A Practical Guide for BIM Project Management* autora Mark Baldwina, postoje utvrđene strategije i standardi koji podržavaju implementaciju BIM-a i pomažu u postizanju stvarne koristi.

*Ulomak je preveden iz navedene knjige uz pismenu dozvolu autora.

Preporuka: knjiga o upravljanju BIM projektom

Na 3. BIMtalk-u sudionicima je preporučena odlična knjiga o BIM-u: The BIM-Manager – A Practical Guide for BIM Project Management autora Mark Baldwina.

U originalu, knjiga je pisana na njemačkom jeziku, ali je odnedavno (od sredine lipnja 2019.) izašla i na engleskom jeziku čime je postala dostupna i široj publici.

Kroz deset poglavlja, bez dubokog fokusa na određeni softver, u vrlo optimističnom tonu knjiga predstavlja: Continue reading

Uspješan 3. BIMtalk

3. BIMtalk 10072019_201
3. BIMtalk 10072019_200
3. BIMtalk 10072019_070
3. BIMtalk 10072019_161
3. BIMtalk 10072019_194
3. BIMtalk 10072019_190
3. BIMtalk 10072019_182
3. BIMtalk 10072019_181
3. BIMtalk 10072019_172
3. BIMtalk 10072019_115
3. BIMtalk 10072019_124
3. BIMtalk 10072019_136
3. BIMtalk 10072019_140
3. BIMtalk 10072019_141
3. BIMtalk 10072019_148
3. BIMtalk 10072019_152
3. BIMtalk 10072019_114
3. BIMtalk 10072019_112
3. BIMtalk 10072019_110
3. BIMtalk 10072019_092
3. BIMtalk 10072019_089
3. BIMtalk 10072019_062
3. BIMtalk 10072019_052
3. BIMtalk 10072019_001
3. BIMtalk 10072019_016
3. BIMtalk 10072019_017
3. BIMtalk 10072019_019
3. BIMtalk 10072019_022
3. BIMtalk 10072019_037
3. BIMtalk 10072019_047
3. BIMtalk 10072019_049

Uspješno smo održali i 3. BIMtalk!

U srijedu, 10. srpnja, 2019., od 17.30 do 19.30h u prostorima DAZ-a (Društva Arhitekata Zagreba) održali smo 3. BIMtalk.

Bez obzira na datum održavanja (sezona godišnjih odmora), na događaju je sudjelovalo čak 50 sudionika, što je bilo pozitivno iznenađenje te čime smo još jednom potvrdili da itekako postoji interes za događajima na kojima stručnjaci predstavljaju svoja praktična iskustva u BIM-u.

Kako implementirati BIM, kako se primjenjuje na projektima konstrukcija vani (iskustvo iz Njemačke), koja su pozitivna i negativna iskustva i zašto se nitko s BIM-a ne vraća u tradicionalni način projektiranja, što nam donosi budućnost digitalizacije građevinskog sektora i gdje će svoju primjenu naći blockchain tehnologija bile su teme izlaganja i rasprave potaknute stručnjacima/BIM entuzijasti iz različitih područja.

Još se jednom zahvaljujemo DAZ-u na ustupanju prostora i pomoći u organizaciji, hvala predavačima na dobroj suradnji te članovima Udruge na nesebičnom sudjelovanju u organizaciji.
Također hvala sudionicima koji su izdvojili svoje vrijeme za naš događaj te svojim pitanjima potaknuli raspravu i konstruktivni dijalog.
Na kraju, dodatno hvala svim sudionicima koji su ispunili anketu te nam dali smjernice kako bi budući događaji bili još uspješniji!

 

Kako nam je bilo, pogledajte u galeriji fotografija te na videu ispod.

Vidimo se na 4. BIMtalk-u!

3. BIMtalk

BIMtalk – otvoreni razgovor o BIM-u na kojem hrvatski stručnjaci / BIM entuzijasti / govore o (svojim) primjerima praktične primjene BIM-a kao i o novostima u primjeni BIM-a u svijetu. Cilj je kroz kratka izlaganja potaknuti otvoreni dijalog.

Srijeda, 10. srpnja 2019. 17:30-19:30 bim@DAZ

Udruga BIM Hrvatska, uz podršku i suorganizaciju Društva Arhitekata Zagreba (DAZ), organizira treći BIMtalk s primjerima različitih praktičnih primjena BIM-a Continue reading

Početne postavke Revit predloška za izvoz u IFC

Pravilan izvoz BIM modela iz autorske aplikacije (u ovom slučaju, Revit-a) u otvoreni IFC format nam je bitan radi suradnje na projektu. Izvoz u IFC je kompleksna i opsežna tema, ali moramo od nekud početi, pa krenimo od osnovnih informacija o projektu (eng. Project Information), razina (eng. Levels) i osi (eng. Grids).
Nažalost, Revit nema dobro podešene Continue reading

2. BIMtalk

BIMtalk – otvoreni razgovor o BIM-u na kojem hrvatski i strani stručnjaci / BIM entuzijasti / govore o (svojim) primjerima praktične primjene BIM-a kao i o novostima u primjeni BIM-a u svijetu. Cilj je kroz kratka izlaganja potaknuti otvoreni dijalog.

Srijeda, 6. veljače 2019. 17:00-20:00 @ KIC

Udruga BIM Hrvatska, organizira drugi BIMtalk s primjerima različitih praktičnih primjena BIM-a: Continue reading

Uspješan 1. BIMtalk

Uspješno održan 1. BIMtalk!

U utorak 4 prosinca 2018., od 17 do 21h u prostorima DAZ-a (Društva Arhitekata Zagreba) održali smo 1. BIMtalk.

Na događaju je sudjelovalo preko 50 sudionika, što je vrlo pozitivno posebice jer pokazuje da itekako postoji interes za događajima na kojima stručnjaci predstavljaju svoja praktična iskustva u BIM-u.

BIM kakav stvarno jest, odnosno, svoja pozitivna i negativna iskustva primjene BIM procesa i alata dijelili su stručnjaci/BIM entuzijasti iz različitih područja.

Zahvaljujemo se DAZ-u na ustupanju prostora i pomoći u organizaciji, hvala predavačima i članovima udruge na sudjelovanju u ostvarivanju prvog događaja udruge. Također hvala sudionicima koji su izdvojili svoje vrijeme za naš događaj te svojim pitanjima potaknuli raspravu i konstruktivni dijalog.

Vidimo se na 2. BIMtalk-u!

1. BIMtalk

BIMtalk – otvoreni razgovor o BIM-u na kojem hrvatski stručnjaci / BIM entuzijasti / govore o (svojim) primjerima praktične primjene BIM-a kao i o novostima u primjeni BIM-a u svijetu. Cilj je kroz kratka izlaganja potaknuti otvoreni dijalog.

Utorak, 4. prosinca 2018. 17:30-19:30 bim@DAZ

Udruga BIM Hrvatska, uz podršku i suorganizaciju Društva Arhitekata Zagreba (DAZ), organizira prvi BIMtalk s primjerima različitih praktičnih primjena BIM-a Continue reading

IFC format

Što je IFC?

IFC je skraćenica za “Industry Foundation Classes”, ili neformalno „informacije za građenje“ (eng. “Information for Construction”). Opisuje kako predstaviti građevine i infrastrukturu (izgrađeni okoliš) u digitalnom formatu.
IFC je model zapisivanja podataka koji opisuje kako se građevina koristi, kako izgleda, kako je izgrađena te kako se njom upravlja. Korisnici i proizvođači softvera odlučuju koje informacije žele podijeliti IFC-om. IFC može određivati fizičke dijelove (komponente) građevine, izrađenih/ugrađenih proizvoda, strojarskih/elektrotehničkih sustava, proračunskog modela nosive konstrukcije, proračunskog modela za energetsku analizu, analizu troškova, radove i mnoge druge informacije.

Kako se koristi IFC?

Tipična uporaba IFC formata jest za prijenos informacija od jednog sudionika drugom, u nekoj poslovnoj transakciji. Npr. investitor može poslati IFC model građevine izvođaču za potrebe nabave (procjenu troškova izgradnje), ili po završetku radova, izvođač može investitoru predati IFC model s detaljima izvedenog stanja koji opisuju ugrađenu opremu te druge informacije o ugrađenoj opremi. IFC podaci se mogu slati putem web servisa, učitavanjem/izvozom u datoteku ili putem baze podataka. IFC format je moguće zapisati u različite formate datoteka, poput XML-a, JSON-a ili STEP-a.

Tko koristi IFC?

Stotine softverskih rješenja mogu poslati i primiti IFC podatke (generirati i/ili učitati IFC datoteku). Od 1997. godine, IFC je isproban i testiran kroz mnoge iteracije čime je zaslužio međunarodno priznanje kao ISO standard ISO 16739.

Kako se opisuje geometrija?

Ukoliko je vizualizacija sve što je potrebno, geometrija se može definirati kao mreža poligona (trokuta). Ukoliko je potrebno izgraditi konstrukciju prema specifičnim i točno određenim dimenzijama opisanim u izvedbenom građevinskom projektu, IFC format nudi nužne građevne blokove, uključujući opsežne mogućnosti definiranja tijela (eng. Solids) koje su preuzeti iz softverskih rješenja za proizvodnju (eng. Software for manufacturing). Geometriju je moguće iskoristiti za strojeve za proizvodnju korištenjem poprečnih presjeka i ekstruzija duž zadane putanje (eng. Sweeps). Geometrija može također biti definirana kao proizvoljno zakrivljena ploha, korištenjem NURBS krivulja (eng. Non-Uniform Rational B-Spline Surfaces), CSG (eng. Constructive Solid Modeling) metode te raznih drugih parametarskih definicija za opisivanje specifičnih građevnih elemenata (npr. zidova, ploča, stupova, greda, cijevi, kanala itd.).

Kako su opisani međusobni odnosi elemenata?

IFC ne opisuje samo individualne komponente, već može opisivati i kako su one spojene, kako su ugrađene, kako utječu na druge komponente, kako zauzimaju prostor te mnoge druge detalje. Ova značajka povezivanja informacija omogućuje analize nosivih sustava, analize strojarskih sustava te analize prometnih sustava.

Kako podaci mogu biti prošireni?

Kako bi pratili dodatne informacije koje nisu ugrađene u IFC, za svaki objekt postoji mogućnost dodavanja korisničkih parametara (atributa) kao i korisnički zadane geometrije, priloženih dokumenata te drugih referenci na vanjske izvore informacija.

Kako se podaci mogu spajati i uspoređivati?

IFC može sadržavati kompletne modele građevine, parcijalne modele građevine te razlike između modela. S obzirom da je IFC dizajniran za spajanje modela i revizije, objekti se mogu referencirati između različitih IFC datoteka te biti označeni za ubacivanje, izmjenu ili brisanje.

 

Originalni tekst na engleskom jeziku možete pročitati na: http://www.buildingsmart-tech.org/ifc/

 

Opće smjernice za BIM pristup u graditeljstvu

Hrvatska Komora inženjera građevinarstva (HKIG) je 2017. godine izdala Opće smjernice za BIM pristup u graditeljstvu.

Prvi priručnik za BIM na hrvatskom jeziku donosi pregled BIM pristupa i daje općenite smjernice za primjenu BIM-a u praksi.

Opće smjernice za BIM pristup u graditeljstvu možete preuzeti s ove poveznice (3.54MB) ili sa stranica HKIG.

Posted in BIM

Prednosti BIM pristupa

U nastavku su nabrojane i ukratko opisane neke od glavnih prednosti BIM pristupa na građevinskim projektima.

    • VIZUALNI PRISTUP INFORMACIJAMA
      3D model napunjen informacijama o količinama, detaljima instalacija, cijenama, planom izvođenja i ostalim informacijama.

 

    • JEDNOSTAVNA KOORDINACIJA
      Kontrolom sudaranja elemenata je vrlo lako pronaći konflikte između modela različitih struka kao i unutar modela iste struke.

 

    • PLANIRANJE VREMENSKOG PLANA IZVOĐENJA
      Podjelom BIM modela na manje ili veće logičke cjeline omogućuje jednostavno planiranje izgradnje kao i kontrolu utroška materijala i drugih troškova u bilo kojem trenutku.

 

    • EFIKASNOST PROJEKTA
      BIM model omogućuje kontinuirane i stalne promjene u smislu poboljšanja i optimizacije pri projektiranju, energetskoj učinkovitosti, održavanju i uklanjanju (reciklaža i odlaganje).

 

    • UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA
      BIM omogućuje efikasno i gotovo točno planiranje troškova izgradnje i održavanja u praktički svakoj fazi projekta.

 

    • BOLJA SURADNJA
      Svi sudionici projekta su upućeni u svaku, pa i najmanju promjenu u BIM modelu. Ovime se ostvaruje bolja koordinacija među projektnim timovima kao i bolje vođenje projekata.

 

    • EFIKASNO UPRAVLJANJE GRAĐEVINOM (FACILITY MANAGEMENT)
      Ako se BIM model poveže s CAFM (Computer Aided Facility Management) sustavom, tada BIM model nudi efikasan način za procjenu troškova i načina budućeg upravljanja građevinom.

 

    • POPRAVCI, RENOVIRANJE I PRENAMJENA
      Zbog slova “I” u BIM-u, popravci, renoviranje ili prenamjena građevine su pojednostavljeni s obzirom da postoji model sa svim informacijama o konstrukciji, ugrađenim instalacijama i ugrađenoj opremi.

 

    • DETALJNA I TOČNA DOKUMENTACIJA
      U svakoj fazi projekta, kao i tijekom životnog vijeka građevine, dovoljan je BIM model kao jedini izvor dokumentacije.

 

  • OSNOVA ZA ODRŽIVU GRADNJU
    S gledišta energetske učinkovitosti, BIM model je osnova održive gradnje kao integralnog dijela procesa projektiranja, upravljanja otpadom i upravljanja vodom.
Posted in BIM

BIM objekti prema ISO standardu

BIM objekt je generalni naziv za virtualnu reprezentaciju elementa građevine ili građevinskog proizvoda. Osim 3D prikaza, BIM objekt može u sebi sadržavati i 2D grafičku reprezentaciju (npr. tlocrtni simbol, ili shematski simbol i sl.).

BIM objekt je kombinacija mnogih stvari:
Sadrži detaljne informacije koje određuju geometriju i proizvod, odnosno, fizičke karakteristike te druge karakteristike (značajke) poput fotografije proizvoda, katalog, upute za upotrebu, funkcionalnih karakteristika (napon, snaga, protok…) i druge informacije.
Ostale vizualne informacije daju objektu prepoznatljiv izgled i ponašanje, kao npr. dimenzije kućišta proizvoda, materijali i njihov izgled, zone zahtjeva za manipulacijom, priključci i karakteristike. Kombinacija navedenih značajki omogućuje virtualnoj reprezentaciji da se ponaša kao stvari proizvod/element građevine.

ISO norme za BIM objekte

ISO 16757-1:2015
ISO 16757-2:2016
Navedene ISO norme definiraju BIM objekte prema sljedećim značajkama koje BIM objekt može imati:

  • 3d geometrija
  • 2d detalji (simboli)
  • zahtjevi za manipulativnim prostorom
  • materijali i ostali parametri (informacije)
  • logički spojevi

BIM implementacija kroz tri ključna koraka

Implementacija BIM-a u tvrtku je skup i dugotrajan proces:
SKUP – zahtjeva investiciju u softver, hardver, usluge i djelatnike.
DUGOTRAJAN – promjena radnih procesa, uvođenje novih pravila i postupaka zahtjeva određeno vrijeme prilagodbe te skupljanje iskustva na specifičnim poslovima (projektima) kojima se tvrtka bavi.

Međutim, cilj implementacija BIM-a je povrat investicije koji se ostvaruje jedino ako se BIM proces doista implementira. Da bi se to ostvarilo, ključna su tri, naizgled jednostavna i logična pravila:

  1. Čvrsta odluka vodstva tvrtke (VIZIJA)
  2. Izrada plana implementacije (STRATEGIJA)
  3. Priprema za implementaciju i implementacija kroz primjenu (IZVRŠENJE)

U praksi, preskačući ili izbjegavajući određene korake, BIM se neće uspješno implementirati ili će se “vječno implementirati”. U tom slučaju, neizbježni su troškovi bez jasnog ili ikakvog povrata uloženog.

U nastavku ću pobliže opisati svaki korak kroz moje osobno iskustvo te zašto je on bitan:

  1. Čvrsta odluka vodstva tvrtke

Bez jasne i informirane odluke vodstva tvrtke da dio tvrtke (odjel) ili cijela tvrtka mijena smjer nema uspješne implementacije. Stvari se neće dogoditi same od sebe, djelatnici se neće samoorganizirati, gotovo nitko neće preuzeti na sebe dodatnu odgovornost ili dodatni posao bez kompenzacije.
Nužno je donijeti jasnu odluku o smjeru u kojem tvrtka ide, inzistirati na uspješnosti držanja smjera i krenuti u sljedeći korak.

2. Izrada plana implementacije

Izrada plana implementacije je široka tema o kojoj se može puno toga reći i sugerirati, ja ću se koncentrirati na ono što smatram najbitnijim:
Delegirati osobu koja će se baviti BIM-om u tvrtki – tzv. ključna osoba za BIM. Implementacija i primjena BIM procesa je ključni posao kojim se ta osoba mora baviti jer o tome direktno ovisi uspješnost implementacije.
Analizirati poslovne procese tvrtke te odrediti s kojim dijelovima BIM procesa će se najprije krenuti u implementaciju (plan implementacije), koji su budući koraci. Na temelju tih zaključaka donijeti odluku o nabavi softvera (i eventualno hardvera).

3. Priprema za implementaciju i implementacija kroz primjenu

Logično, priprema za implementaciju i implementacija može krenuti tek nakon što su provedena prva dva koraka. Priprema za implementaciju uključuje (generalizirano):

  • Postavljanje standarda rada, što može uključivati: organizaciju projektnih direktorija i datoteka, definiranje radnih procesa, pravila za imenovanje, načina razmjene datoteka s vanjskim suradnicima, metoda izrade sigurnosnih kopija, način razmjene informacija, metode koordinacije te ostale interne standarde.
  • Izrada plana edukacije te edukacija djelatnika.
  • Priprema svih potrebnih materijala za implementaciju kroz primjenu, npr.: izrada ili prilagodba predložaka (templatea), BIM i drugih objekata, izrada priručnih materijala (uputa, postupaka rada) i ostalo.

Implementacija kroz primjenu je jedini ispravni (i logični) put za testiranje i dodatnu izradu ili prilagođavanje svega što je pripremljeno u prethodnim koracima. Generalno, implementacija kroz primjenu znači rad na stvarnom projektu, sa stvarnim rokovima i “bez uzmicanja” (povratak na “stare” procese nije opcija).
U ovom (finalnom) koraku ključna je uloga osobe zadužene za BIM. Prikupljanje i rješavanje pitanja i problema vezanih za softver(e) ili procese, prilagođavanje i dokumentiranje postupaka ili komunikacija s konzultantima su tipični zadaci osobe zadužene za implementaciju BIM-a u tvrtki.

Nužno je naglasiti da je početni pad produktivnosti prelaskom na BIM neminovan. BIM proces uvelike ovisi o sposobnosti i iskustvu ljudi koji ga primjenjuju. Nakon nekoliko projekata odrađenih u BIM-u (iskustveno 3-5, ovisno o veličini i trajanju) prednosti i količina “plodova koji se ubiru” je nenadmašna u odnosu na tradicionalne procese.

Posted in BIM

Definicija BIM tehnologije

BIM pristup može se prikazati u dva smjera: kao tehnologija i kao metodologija.

BIM metodologija

BIM kao metodologija omogućuje suradnju različitih sudionika u različitim fazama životnog vijeka građevine – od projektiranja i građenja, do puštanja u pogon te cjeloživotnog upravljanja i održavanja.
BIM metodologiju podržava BIM tehnologija.

BIM tehnologija

Kao tehnologija, BIM je digitalna reprezentacija fizičkih i funkcijskih karakteristika građevine, tj. o BIM tehnologiji možemo razmišljati kao o “virtualnoj inteligentnoj simulaciji građevine”.

Navedena “simulacija” mora imati šest ključnih karakteristika kojima nam omogućuje da ostvarimo integriranu isporuku projekta. “Simulacija” mora biti:

  • Digitalna
    mora biti izrađena računalom
  • Prostorna
    trodimenzionalna – 3D
  • Mjerljiva
    dobivanje količina, čitanje dimenzija i relacijska, odnosno, mora imati mogućnost odgovora na zahtjeve (upite) za podacima
  • Sveobuhvatna
    enkapsulira i komunicira namjeru dizajna, performanse zgrade, izgradivost te uključuje financijske i vremenske aspekte odabranih sredstava i metoda
  • Pristupačna
    cijelom timu projektanata, proizvođača, izvođača i/ili vlasnika kroz interoperabilno i intuitivno sučelje)
  • Trajna
    uporabljiva kroz sve faze životnog vijeka građevine

Trenutno ne postoji BIM softver koji zadovoljava sve navedene kriterije BIM tehnologije. S vremenom, mogućnosti softvera rastu s ciljem podrške sve opsežnijih / zahtjevnijih praksi u projektiranju / proizvodnji / izvođenju / upravljanju.

Na primjeru BIM softvera Autodesk Revit, mogućnosti trenutne verzije Revit-a (2019) pokrivaju većinu navedenog. Ne postoji niti jedna karakteristika koju Revit ne pokriva bar djelomično, ipak, za neke od njih je daleko od savršenog, na primjer: Revit tablicama možemo davati upite (query-je), ali, ni približno moćne kao bilo koja poznata baza podataka. Dalje, cijeli projektni / proizvođački / izvođački / vlasnički tim može (teoretski) sudjelovati, koristiti i raditi kroz jedno sučelje, ali u praksi je ovo gotovo neizvedivo. Također, model je vrlo uporabljiv kroz mnoge faze životnog vijeka građevine, ali za neke od njih je, blago rečeno, vrlo ograničen, npr. izrada radioničke dokumentacije je poprilično komplicirana jer je vrlo malo automatizacije u ovom segmentu, nema podršku za CNC, i još uvijek ovisi o mnogim dodatnim i drugim softverima.

Posted in BIM