Vizualno programiranje je metoda programiranja u kojemu se algoritam tvori slikama umjesto tekstualnim unosom koda. U novije vrijeme alati za vizualno programiranje najčešće imaju unaprijed zadane (predefinirane) komadiće koda prikazane poput ćelije koji se međusobno povezuju linijama tvoreći sintaksu. Linije predstavljaju odnose između pojedinih predefiniranih dijelova koda.
| Građevina: | PREKIDNO – KOMPENZACIJSKA VODOSPREMA SV. TROJSTVO |
| Investitor: |  PRIVREDA d.o.o. Gundulićeva 14, 44250 Petrinja |
Ovaj tekst, slike i ostali dijelovi objave objavljeni su uz dopuštenje Investitora te se ne smiju na drugim mjestima javno objavljivati i koristiti bez dopuštenja Investitora i udruge BIM Hrvatska.
U nastavku su dani dijelovi tehničkog opisa relevantni za ovu studiju slučaja.
Formiranje budućeg cjelovitog Continue reading
Kada se susrećemo s pojmom BIM (Building Information Modeling) često nailazimo i na pojmove 3D, 4D pa čak i 7D BIM. Što ti pojmovi zapravo znače i koje su međusobne razlike? U ovom blogu nastojat će se kratko odgovoriti na ova pitanja.
Cilj svih korisnika i suradnika u 3D BIM-u je formiranje centralne baze podataka u vidu 3D modela iz kojega će ostali suradnici poput arhitekata, konstruktera, ostalih inženjera građevine te HVAC i MEP inženjera crpiti njima potrebne podatke za rad. Model se radom konstantno obogaćuje novim podacima, omogućujući korisnicima ne samo stvarni 3D prikaz modela pojedine struke nego i moguća mjesta sudaranja i kolizija između svih struka. Ovakvom razinom BIM-a nastoji se osigurati kvaliteta zajedničkog projektiranja jer su revizije suradnika vidljive u stvarnom vremenu i time omogućuju bržu reakciju na novonastale promjene. U glavne prednosti spadaju i automatska 3D vizualizacija objekta nastala kao “nusproizvod” projektiranja, bolja suradnja između struka te brže i točnije revizije.
4D BIM unos faktore izvođenja i opremanja kao dodatnu dimenziju Building Information Modelling-a. Ovakvim modeliranjem građevinu se nastoji promatrati kroz problematiku izvođenja – hoće li se građevina izvoditi u fazama, kako će se radovi pojedinih faza nadopunjavati te hoće li se faze nastavljati, a da se pritom osigura adekvatno izvođenje građevine u konačnosti. Velika stavka 4D BIM-a je i kontrola dobave i koordiniranja materijala te opreme koja se ugrađuje. Glava prednost ovakvog modeliranja je optimizacija rada na gradilištu i kontrola mogućih sudaranja elemenata pri izvođenju kroz simulacije procesa u izvođenju.
Kroz 5D razinu nastoji se sagledati cijenu izvođenja građevine stavljajući elemente iz prijašnjih dimenzija u kontekst cijene i vremena. Praćenjem budžeta i troškova pojedine stavke dobivamo odgovore na pitanja koliko je naša građevina izvodljiva u danom vremenskom periodu i uz kakvu razinu financiranja. 5D BIM-om postižemo veću točnost u analizi kako će se promjene ili nedostaci pojedinih stavaka poput dobave materijala, trajanja izvođenja pojedinih elemenata ili promjene u količini slobodne radne snage utjecati na financijski aspekt projekta.
6D razinom modeliranja nastoji se sagledati kolika će biti potrošnja energije u građevini prilikom korištenja, nakon izgradnje. Pomnim planiranjem kroz analizu materijala, opreme i vanjskih utjecaja nastoji se u fazi planiranja/projektiranja definirati razina učinkovitosti sustava. U cilju izgradnje energetskih ekonomičnih i učinkovitih građevina bitno je voditi računa o čimbenicima koji utječu na potrošnju već u fazi planiranja i projektiranja.
7D dimenzija koristi se kako bi se u fazi održavanja i vođenja/upravljanja građevinom što kvalitetnije (i jeftinije) osigurao unaprijed definirani životni vijek građevine kao i kvaliteta korištenja same građevine. Prikupljanjem, analizom te bilježenjem podataka poput specifikacija, garancija, uputa za održavanje te servisa nastoji se kreirati model održavanja i vođenja objekta od njegova izvođenja pa sve do, u konačnici i, uklanjanja građevine.