BIM je skraćenica na engleskom jeziku, najčešće se smatra (podrazumijeva) da predstavlja pojam “Building Information Modeling” (modeliranje informacija o građevini), ali može imati i druga značenja:
- Building Information Model
- Building Information Management
Mogli bismo ih prevesti, redom, kao:
- Informacijski model građevine
- Upravljanje informacijama o građevini
Radi jednostavnosti, ali i opće (međunarodne) prihvaćenosti, koristi se skraćenica BIM koja na neki način postaje riječ za sebe.
BIM predstavlja skup tehnologija, postupaka i pravila (metoda) koji omogućuje da više sudionika surađuje u projektiranju, građenju i upravljanju građevinom u virtualnom prostoru. Osnova za BIM je BIM model (ili modeli)*.
* Ponegdje piše i “inteligentni 3d model”, ali on nije inteligentan u pravom smislu te riječi. Zato je ispravniji termin “parametarski 3d modeli”.
Nerijetko se BIM predstavlja kao proces (mada je BIM više od procesa). Ili pristup (npr. projekt se može izvesti tradicionalnim ili BIM pristupom). Nećemo se baviti što je od svega toga “najtočnije”, nego ćemo se fokusirati na općenito shvaćanje BIM-a.
BIM proces
BIM (Building Information Modeling) je proces koji uključuje stvaranje i upravljanje digitalnom reprezentacijom fizičkih i funkcionalnih karakteristika izgrađenog okoliša. BIM modeli su digitalne datoteke izrađene BIM softverom, iz kojih se mogu izvlačiti informacije, razmjenjivati ih ili povezivati s ciljem podržavanja procesa donošenja odluka vezano za građevinu. BIM softver koriste pojedinci, tvrtke ili tijela javne uprave koji se bave planiranjem, projektiranjem, izgradnjom, upravljanjem i održavanjem infrastrukture i građevina, odnosno, izgrađenog okoliša.
Tradicionalni proces projektiranja većinom ovisi i zasniva se na 2D tehničkim nacrtima. BIM seže dalje od 3D-a, nadograđujući tri primarne prostorne dimenzije (duljina, širina, visina) s vremenom kao četvrtom dimenzijom (4D) i cijenom kao petom dimenzijom (5D). BIM stoga pokriva više nego samo geometriju. BIM također pokriva prostorne ovisnosti, analizu osvjetljenja, geografske informacije te količine i svojstva građevnih komponenti. (Npr. proizvođač i tip proizvoda, detaljne informacije o ugradnji, cijena, tehničke specifikacije i drugo).
Projekt u BIM-u se predstavlja kombinacijom “BIM objekata” čija su geometrija, odnosi i svojstva predstavljenim nedefiniranim, općenitim ili sprecifičnim svojstvima, te “punim” (npr. zid) ili “praznim” geometrijama (npr. prostorija).
Softverski alati za BIM
Softverski alati za BIM omogućuju izvlačenje različitih prikaza (pogleda) na model građevine za proizvodnju nacrta i ostale primjene. Ovakvi (različiti) prikazi su automatski konzistentni (točni i usklađeni) jer su zasnovani na jedinstvenoj definiciji svake instance BIM objekta. Pogledi su “derivirani su iz BIM modela”*.
* Za razliku od tradicionalnog načina gdje se isti objekt zasniva na nejedinstvenoj definiciji instance (npr. greda nacrtana u presjeku je u potpunosti nezavisna od te iste grede nacrtane u pogledu).
Softverski alati za BIM također definiraju BIM objekte parametarski, odnosno, BIM objekti su određeni parametrima i odnosima (relacijama) na druge objekte. Ukoliko se promijeni neki objekt, zavisni objekt će se također izmijeniti. Svaki element modela (BIM objekt) sadrži svojstva pomoću kojih je moguće odabirati, sortirati i filtrirati elemente modela u različite svrhe: npr. izradu procjene troškova, količine materijala i naručivanja.
Smisao BIM-a u građevinskoj industriji
Za profesionalce uključene u projekt, BIM omogućuje prijenos (primopredaju) virtualnog informacijskog (BIM) modela glavnom izvođaču i podizvođačima, zatim vlasniku (upravitelju) građevine. BIM model je stvoren od strane projektnog tima (arhitekti, građevinari, projektanti instalacija i drugi projektanti) . U tom procesu, svaki od profesionalaca dodaje informacije specifične za pojedinu struku (procese) u jedinstveni BIM model. Ovime se postiže smanjenje gubitka ili višestrukog unosa informacija te omogućuje opsežne informacije vlasnicima građevina.