Preporuka: knjiga o upravljanju BIM projektom

Na 3. BIMtalk-u sudionicima je preporučena odlična knjiga o BIM-u: The BIM-Manager – A Practical Guide for BIM Project Management autora Mark Baldwina.

U originalu, knjiga je pisana na njemačkom jeziku, ali je odnedavno (od sredine lipnja 2019.) izašla i na engleskom jeziku čime je postala dostupna i široj publici.

Kroz deset poglavlja, bez dubokog fokusa na određeni softver, u vrlo optimističnom tonu knjiga predstavlja: Continue reading

Uspješan 3. BIMtalk

3. BIMtalk 10072019_201
3. BIMtalk 10072019_200
3. BIMtalk 10072019_070
3. BIMtalk 10072019_161
3. BIMtalk 10072019_194
3. BIMtalk 10072019_190
3. BIMtalk 10072019_182
3. BIMtalk 10072019_181
3. BIMtalk 10072019_172
3. BIMtalk 10072019_115
3. BIMtalk 10072019_124
3. BIMtalk 10072019_136
3. BIMtalk 10072019_140
3. BIMtalk 10072019_141
3. BIMtalk 10072019_148
3. BIMtalk 10072019_152
3. BIMtalk 10072019_114
3. BIMtalk 10072019_112
3. BIMtalk 10072019_110
3. BIMtalk 10072019_092
3. BIMtalk 10072019_089
3. BIMtalk 10072019_062
3. BIMtalk 10072019_052
3. BIMtalk 10072019_001
3. BIMtalk 10072019_016
3. BIMtalk 10072019_017
3. BIMtalk 10072019_019
3. BIMtalk 10072019_022
3. BIMtalk 10072019_037
3. BIMtalk 10072019_047
3. BIMtalk 10072019_049

Uspješno smo održali i 3. BIMtalk!

U srijedu, 10. srpnja, 2019., od 17.30 do 19.30h u prostorima DAZ-a (Društva Arhitekata Zagreba) održali smo 3. BIMtalk.

Bez obzira na datum održavanja (sezona godišnjih odmora), na događaju je sudjelovalo čak 50 sudionika, što je bilo pozitivno iznenađenja čime smo još jednom potvrdili da itekako postoji interes za događajima na kojima stručnjaci predstavljaju svoja praktična iskustva u BIM-u.

Kako implementirati BIM, kako se primjenjuje na projektima konstrukcija vani (iskustvo iz Njemačke), koja su pozitivna i negativna iskustva i zašto se nitko s BIM-a ne vraća u tradicionalni način projektiranja, što nam donosi budućnost digitalizacije građevinskog sektora i gdje će svoju primjenu naći blockchain tehnologija bile su teme izlaganja i rasprave potaknute stručnjacima/BIM entuzijasti iz različitih područja.

Još se jednom zahvaljujemo DAZ-u na ustupanju prostora i pomoći u organizaciji, hvala predavačima na dobroj suradnji te članovima Udruge na nesebičnom sudjelovanju u organizaciji.
Također hvala sudionicima koji su izdvojili svoje vrijeme za naš događaj te svojim pitanjima potaknuli raspravu i konstruktivni dijalog.
Na kraju, dodatno hvala svim sudionicima koji su ispunili anketu te nam dali smjernice kako bi budući događaji bili još uspješniji!

 

Kako nam je bilo, pogledajte u galeriji fotografija.

Vidimo se na 4. BIMtalk-u!

3. BIMtalk

BIMtalk – otvoreni razgovor o BIM-u na kojem hrvatski stručnjaci / BIM entuzijasti / govore o (svojim) primjerima praktične primjene BIM-a kao i o novostima u primjeni BIM-a u svijetu. Cilj je kroz kratka izlaganja potaknuti otvoreni dijalog.

Srijeda, 10. srpnja 2019. 17:30-19:30 bim@DAZ

Udruga BIM Hrvatska, uz podršku i suorganizaciju Društva Arhitekata Zagreba (DAZ), organizira treći BIMtalk s primjerima različitih praktičnih primjena BIM-a Continue reading

IfcDoor OperationType ili što su lijeva, a što desna vrata?

Ako ste se ikad zapitali što su lijeva, a što desna vrata ili imate osjećaj da vam svatko kaže drugačije, na pravom ste mjestu.

Najprije, definicija vrata prema ISO 6707-1:1989 standardu kaže: Konstrukcija za zatvaranje otvora, namijenjena prvenstveno za pristup s okretnim, zaokretnim ili kliznim radom.

Iz definicije se vidi da su vrata nezaobilazni građevni proizvod koji se ugrađuje u većinu građevina.

Vrata zaslužuju posebnu definiciju u IFC standardu, vršni entitet koji klasificira vrata u IFC formatu je IfcDoor.

IfcDoor definira određenu pojavu vrata umetnutih u prostorni kontekst projekta (BIM model). Vrata mogu biti:
– umetnuta kao ispuna u otvoru,
– dio skupa elemenata,
– slobodnostojeća.

IFC specifikacija pruža dva entiteta za slučajeve s vratima:
IfcDoor je općeniti tip koji se koristi za sve slučajeve vrata, posebno za vrata koja imaju samo geometriju bez primjene parametara oblika.
IfcDoorStandardCase entitet je zapravo podtip entiteta IfcDoor (laički rečeno Continue reading

Električne instalacije u Revitu – prednosti i nedostaci

 

Tema s 2. BIMtalka
Ovaj blog je kratki pregled izlaganja koje je održano na 2. BIMtalku – 6. veljače 2019.
 
Tijek nastanka projekta električnih instalacija podatkovnih centara je vrlo sličan projektima električnih instalacija drugih građevina, no kod podatkovnih centara postoje puno rigorozniji zahtjevi za osiguravanje napajanja IT tereta.

Tijek razrade projekta električnih instalacija

Nakon idejnog rješenja u kojem je prikazan generalni plan prostorija i raspored opreme, sljedeći korak su proračun potrošnje tereta i izrada jednopolnih shema.

Proračun potrošnje tereta je bitan zbog odabira opreme: generatora kao alternative mrežnom napajanju i besprekidnog sustava napajanja – UPS-a zbog zahtjeva za kontinuiranim napajanjem IT tereta u određenom vremenu.

Nakon odabira generatora i UPS-a, izrađuju se jednopolne sheme, dimenzioniraju prekidači, kabeli i ostala oprema.

Slijedi korak dimenzioniranja opreme: razvodnih ormara, kabelskih polica, ostalih sustava kao što su uzemljenje, rasvjeta i sl.

Zadnji korak je modeliranje elemenata u Revit-u.

Bužiri

Na primjeru modeliranja bužira (cijevi) (eng. conduits) u nastavku su navedene prednosti i nedostaci korištenja Revit-a kao osnovnog BIM alata. Prednosti su: dobra vizualizacija, mogućnost lake detekcije sudara instalacija, radijus savijanja cijevi se može prethodno odrediti i lako kontrolirati, brza izrada tablica (eng. schedules) za prikaz informacija, brzo modeliranje trasa cijevi i sl.

Nedostatak s kojim se mnogi susreću kod modeliranja cijevi je smanjenje performansi kod trodimenzionalnog prikaza grafike u pojedinim situacijama koji uzrokuju cijevi zbog svojih karakteristika da su sferni elementi (velik broj poligona) te kompleksnost spajanja, nastavljanja i općenito “provlačenja” elemenata kroz složenije 3D putanje (trase).

Jednopolne sheme

Za jednopolne sheme i sheme ožičenja vrijedi sljedeće:

  • Revit nije primaran alat za crtanje shema.
  • Drugi alati su se pokazali boljima (AutoCAD za jednopolne sheme, ePlan za sheme ožičenja).
  • Posebno je potrebno je učitati svaku shemu u Revit i smjestiti je na nacrt.

Panel Schedule

Panel Schedule se koristi prema NEC standardu, a prikazuje sve relevantne informacije (teret na pojedinom strujnom krugu, vrsta kabela, prekidač i sl.). Može se modificirati pomoću obrazaca (template), a promjena parametara u modelu se reflektira na panel schedulu. Prednosti Panel Schedula su: dostupnost podataka o potrošnji tereta, promjena u modelu se reflektira na panel schedule, dobra preglednost i sl. Nedostaci su: teže povezivanje trošila iz drugih modela (potrebno koristiti naredbu Copy Monitor u Revitu) te se koristi samo prema NEC standardu.

Proračun i analiza rasvijetljenosti

ElumTools je Revit add-in za proračun rasvjete (komercijalni add-in koji nije dio Revit-a, već se licenca kupuje posebno). Da bi se ElumTools mogao koristiti, kod familije rasvjetnih tijela je potrebno dodati .ies file koji daje informaciju o fotometriji rasvjetnog tijela. Kod proračuna se koristi geometrija iz Revita za „Rooms”, „Spaces” i „Areas”, a nudi se i mogućnost biranja prikaza rezultata proračuna rasvijetljenosti kao točkastog, plošnog i sl. Alat je vrlo jednostavan za korištenje i iskorištava podatke Revit BIM modela. Važno je napomenuti da alat prepoznaje objekte iz povezanih (eng. Link-anih) Revit modela (npr. povezanih vanjskih referenci modela arhitekture, strojarstva, konstrukcije i dr.).

Zaključak

Prednosti korištenja Revit-a kao BIM alata kod projektiranja električnih instalacija:

  • dobra vizualizacija i koordinacija elemenata – npr. koordinacija kabelskih polica i rasvjete s kanalima za hlađenje, koordinacija razvodnih ormara sa strojarskom opremom i strukturnim elementima, lakša provjera dostupnosti opreme kod održavanja itd;
  • detekcija sudara instalacija – puno jednostavnije nego u CAD alatima, dobiva se vrlo pregledan prikaz,
  • parametrizacija elemenata (mogućnost dodavanja raznih parametara raznim željenim BIM elementima),
  • brzo stvaranje nacrta, presjeka i ostalih prikaza direktno iz modela,
  • izrada tablica s količinama opreme – čitanje parametara i mogućnost filtriranja elemenata,
  • simbolički i trodimenzionalan prikaz elemenata,
  • Panel Schedule (nažalost, samo prema NEC standardu),
  • mogućnost dodavanja add-in-ova kao npr. ElumTools (proračun rasvjete),
  • mnoštvo (besplatnih i plaćenih) add-inova i familija (BIM objekata) na internetu,
  • i mnoge druge prednosti.

Nedostaci korištenja Revit-a kao BIM alata kod projektiranja električnih instalacija:

  • nemogućnost izrada jednopolnih shema i shema ožičenja u samom BIM alatu,
  • teško je povezati sve trošila kod izrade Panel Schedula (potrebno koristiti naredbu Copy Monitor, ali uz brojna ograničenja i nedostatke),
  • slabe performanse kod prikaza grafike kod nekih trodimenzionalnih prikaza (primjer s velikim brojem cijevi/bužira),
  • cijena godišnjeg najma softvera,
  • i dr.

Početne postavke Revit predloška za izvoz u IFC

Pravilan izvoz BIM modela iz autorske aplikacije (u ovom slučaju, Revit-a) u otvoreni IFC format nam je bitan radi suradnje na projektu. Izvoz u IFC je kompleksna i opsežna tema, ali moramo od nekud početi, pa krenimo od osnovnih informacija o projektu (eng. Project Information), razina (eng. Levels) i osi (eng. Grids).
Nažalost, Revit nema dobro podešene Continue reading

Korisne AutoCAD naredbe za pripremu DWG podloga


Bez obzira na BIM alat koji koristite, na projektu se i dalje susrećemo s CAD podlogama i susretat ćemo se još dugo vremena. Jedan od najpopularnijih alata za izradu CAD nacrta je program AutoCAD tvrtke Autodesk i zbog svoje raširenosti i popularnosti ga ne treba puno predstavljati. Bitno je spomenuti da AutoCAD nativno koristi Continue reading

2. BIMtalk

BIMtalk – otvoreni razgovor o BIM-u na kojem hrvatski i strani stručnjaci / BIM entuzijasti / govore o (svojim) primjerima praktične primjene BIM-a kao i o novostima u primjeni BIM-a u svijetu. Cilj je kroz kratka izlaganja potaknuti otvoreni dijalog.

Srijeda, 6. veljače 2019. 17:00-20:00 @ KIC

Udruga BIM Hrvatska, organizira drugi BIMtalk s primjerima različitih praktičnih primjena BIM-a: Continue reading

Vizualno programiranje kao pomoć projektiranju 

 
Tema s 1. BIMtalka
Ovaj blog je kratki pregled predavanja koje je održano na 1. BIMtalku – 4. prosinca 2018.
 

Vizualno programiranje je metoda programiranja u kojemu se algoritam tvori slikama umjesto tekstualnim unosom koda. U novije vrijeme alati za vizualno programiranje najčešće imaju unaprijed zadane (predefinirane) komadiće koda prikazane poput ćelije koji se međusobno povezuju linijama tvoreći sintaksu. Linije predstavljaju odnose između pojedinih predefiniranih dijelova koda.

Continue reading
Posted in BIM

BIM u projektiranju vodovoda i odvodnje

 

Tema s 1. BIMtalka
Ovaj blog je kratki pregled predavanja koje je održano na 1. BIMtalku – 4. prosinca 2018.

 

Prilikom prvog susreta s BIM-om u projektiranju hidro-instalacija (instalacija vodovoda i odvodnje) teško je vidjeti sve njegove prednosti. Teško je dobiti brzinu crtanja linija, simbola i drugih 2D elemenata kao u CAD-u. Ali pri susretu s većim i kompleksnijim projektima i izazovima koje takvi projekti postavljaju, prednosti BIM postaju jasne.
Najčešći izazovi prilikom projektiranja hidro-instalacija jesu usklađenost modela, točno dimenzioniranje spojeva i pozicija cijevi, sheme prikaza određenih razvoda te popis elemenata radi točne i brze izrade troškovnika. BIM modelom postižemo točnost i međusobnu usklađenost između tlocrta/presjeka/shema jer su sve dio jednog modela za razliku od CAD modela, u kojemu je svaku promjenu potrebno napraviti na svim mjestima na kojima se vidi: Nprikaza = Npromjena

Budući da se radi o jednom modelu, izbor tlocrta, presjeka i shema je neograničen i pomaže nam u lakšem svladavanju problema.
Na slikama ispod možemo vidjeti kako jednu shemu (razvod iz BIM modela) možemo prikazati i iskoristiti na više načina bez ponovnog crtanja razvoda. Ovakve i slične situacije kod većih projekata mogu predstavljati problem potrebnog utroška vremena, ali i problem točnosti.

Predefiniranjem elemenata i informacija u početku projekta s lakoćom se mogu stvoriti popisi (tablice) elemenata za troškovnike, gantograme i drugo. Time smanjujemo odstupanje (greške) na minimum, budući da su informacije povezane s modelom.
Još jedna od prednosti korištenja BIM-a jest i koordinacija modela. Vizualnim pregledom te detekcijom sudara elemenata našeg modela te modela drugih struka, s lakoćom se mogu uočiti problemi prije same izvedbe te itekako smanjiti troškove popravaka na gradilištu.

Posted in BIM

Studija slučaja – BIM projekt manje vodospreme

Osnovni podaci o projektu

Građevina: PREKIDNO – KOMPENZACIJSKA VODOSPREMA SV. TROJSTVO
Investitor:
PRIVREDA d.o.o. Gundulićeva 14, 44250 Petrinja

Ovaj tekst, slike i ostali dijelovi objave objavljeni su uz dopuštenje Investitora te se ne smiju na drugim mjestima javno objavljivati i koristiti bez dopuštenja Investitora i udruge BIM Hrvatska.

U nastavku su dani dijelovi tehničkog opisa relevantni za ovu studiju slučaja.

O projektu

Općenito

Formiranje budućeg cjelovitog Continue reading

1. BIMtalk

BIMtalk – otvoreni razgovor o BIM-u na kojem hrvatski stručnjaci / BIM entuzijasti / govore o (svojim) primjerima praktične primjene BIM-a kao i o novostima u primjeni BIM-a u svijetu. Cilj je kroz kratka izlaganja potaknuti otvoreni dijalog.

Utorak, 4. prosinca 2018. 17:30-19:30 bim@DAZ

Udruga BIM Hrvatska, uz podršku i suorganizaciju Društva Arhitekata Zagreba (DAZ), organizira prvi BIMtalk s primjerima različitih praktičnih primjena BIM-a Continue reading

Posted in BIM

Koje sve dimenzije BIM-a postoje?

Kada se susrećemo s pojmom BIM (Building Information Modeling) često nailazimo i na pojmove 3D, 4D pa čak i 7D BIM. Što ti pojmovi zapravo znače i koje su međusobne razlike? U ovom blogu nastojat će se kratko odgovoriti na ova pitanja.

 

3D BIM – dimenzija kreiranja zajedničkog modela

Cilj svih korisnika i suradnika u 3D BIM-u je formiranje centralne baze podataka u vidu 3D modela iz kojega će ostali suradnici poput arhitekata, konstruktera, ostalih  inženjera građevine te HVAC i MEP inženjera crpiti njima potrebne podatke za rad. Model se radom konstantno obogaćuje novim podacima, omogućujući korisnicima ne samo stvarni 3D prikaz modela pojedine struke nego i moguća mjesta sudaranja i kolizija između svih struka. Ovakvom razinom BIM-a nastoji se osigurati kvaliteta zajedničkog projektiranja jer su revizije suradnika vidljive u stvarnom vremenu i time omogućuju bržu reakciju na novonastale promjene. U glavne prednosti spadaju i automatska 3D vizualizacija objekta nastala kao “nusproizvod” projektiranja, bolja suradnja između struka te brže i točnije revizije.

 

4D BIM – dimenzija planiranja gradnje

4D BIM unos faktore izvođenja i opremanja kao dodatnu dimenziju Building Information Modelling-a. Ovakvim modeliranjem građevinu se nastoji promatrati kroz problematiku izvođenja – hoće li se građevina izvoditi u fazama, kako će se radovi pojedinih faza nadopunjavati te hoće li se faze nastavljati, a da se pritom osigura adekvatno izvođenje građevine u konačnosti. Velika stavka 4D BIM-a je i kontrola dobave i koordiniranja materijala te opreme koja se ugrađuje. Glava prednost ovakvog modeliranja je optimizacija rada na gradilištu i kontrola mogućih sudaranja elemenata pri izvođenju kroz simulacije procesa u izvođenju.

 

5D BIM – dimenzija analize troškova

Kroz 5D razinu nastoji se sagledati cijenu izvođenja građevine stavljajući elemente iz prijašnjih dimenzija u kontekst cijene i vremena. Praćenjem budžeta i troškova pojedine stavke dobivamo odgovore na pitanja koliko je naša građevina izvodljiva u danom vremenskom periodu i uz kakvu razinu financiranja. 5D BIM-om postižemo veću točnost u analizi kako će se promjene ili nedostaci pojedinih stavaka poput dobave materijala, trajanja izvođenja pojedinih elemenata ili promjene u količini slobodne radne snage utjecati na financijski aspekt projekta.

 

6D BIM – dimenzija analize potrošnje energije

6D razinom modeliranja nastoji se sagledati kolika će biti potrošnja energije u građevini prilikom korištenja, nakon izgradnje. Pomnim planiranjem kroz analizu materijala, opreme i vanjskih utjecaja nastoji se u fazi planiranja/projektiranja definirati razina učinkovitosti sustava. U cilju izgradnje energetskih ekonomičnih i učinkovitih građevina bitno je voditi računa o čimbenicima koji utječu na potrošnju već u fazi planiranja i projektiranja.

 

7D BIM – dimenzija upravljanja objektom nakon izgradnje (FM)

7D dimenzija koristi se kako bi se u fazi održavanja i vođenja/upravljanja građevinom što kvalitetnije (i jeftinije) osigurao unaprijed definirani životni vijek građevine kao i kvaliteta korištenja same građevine. Prikupljanjem, analizom te bilježenjem podataka poput specifikacija, garancija, uputa za održavanje te servisa nastoji se kreirati model održavanja i vođenja objekta od njegova izvođenja pa sve do, u konačnici i, uklanjanja građevine.

IFC format

Što je IFC?

IFC je skraćenica za “Industry Foundation Classes”, ili neformalno „informacije za građenje“ (eng. “Information for Construction”). Opisuje kako predstaviti građevine i infrastrukturu (izgrađeni okoliš) u digitalnom formatu.
IFC je model zapisivanja podataka koji opisuje kako se građevina koristi, kako izgleda, kako je izgrađena te kako se njom upravlja. Korisnici i proizvođači softvera odlučuju koje informacije žele podijeliti IFC-om. IFC može određivati fizičke dijelove (komponente) građevine, izrađenih/ugrađenih proizvoda, strojarskih/elektrotehničkih sustava, proračunskog modela nosive konstrukcije, proračunskog modela za energetsku analizu, analizu troškova, radove i mnoge druge informacije.

Kako se koristi IFC?

Tipična uporaba IFC formata jest za prijenos informacija od jednog sudionika drugom, u nekoj poslovnoj transakciji. Npr. investitor može poslati IFC model građevine izvođaču za potrebe nabave (procjenu troškova izgradnje), ili po završetku radova, izvođač može investitoru predati IFC model s detaljima izvedenog stanja koji opisuju ugrađenu opremu te druge informacije o ugrađenoj opremi. IFC podaci se mogu slati putem web servisa, učitavanjem/izvozom u datoteku ili putem baze podataka. IFC format je moguće zapisati u različite formate datoteka, poput XML-a, JSON-a ili STEP-a.

Tko koristi IFC?

Stotine softverskih rješenja mogu poslati i primiti IFC podatke (generirati i/ili učitati IFC datoteku). Od 1997. godine, IFC je isproban i testiran kroz mnoge iteracije čime je zaslužio međunarodno priznanje kao ISO standard ISO 16739.

Kako se opisuje geometrija?

Ukoliko je vizualizacija sve što je potrebno, geometrija se može definirati kao mreža poligona (trokuta). Ukoliko je potrebno izgraditi konstrukciju prema specifičnim i točno određenim dimenzijama opisanim u izvedbenom građevinskom projektu, IFC format nudi nužne građevne blokove, uključujući opsežne mogućnosti definiranja tijela (eng. Solids) koje su preuzeti iz softverskih rješenja za proizvodnju (eng. Software for manufacturing). Geometriju je moguće iskoristiti za strojeve za proizvodnju korištenjem poprečnih presjeka i ekstruzija duž zadane putanje (eng. Sweeps). Geometrija može također biti definirana kao proizvoljno zakrivljena ploha, korištenjem NURBS krivulja (eng. Non-Uniform Rational B-Spline Surfaces), CSG (eng. Constructive Solid Modeling) metode te raznih drugih parametarskih definicija za opisivanje specifičnih građevnih elemenata (npr. zidova, ploča, stupova, greda, cijevi, kanala itd.).

Kako su opisani međusobni odnosi elemenata?

IFC ne opisuje samo individualne komponente, već može opisivati i kako su one spojene, kako su ugrađene, kako utječu na druge komponente, kako zauzimaju prostor te mnoge druge detalje. Ova značajka povezivanja informacija omogućuje analize nosivih sustava, analize strojarskih sustava te analize prometnih sustava.

Kako podaci mogu biti prošireni?

Kako bi pratili dodatne informacije koje nisu ugrađene u IFC, za svaki objekt postoji mogućnost dodavanja korisničkih parametara (atributa) kao i korisnički zadane geometrije, priloženih dokumenata te drugih referenci na vanjske izvore informacija.

Kako se podaci mogu spajati i uspoređivati?

IFC može sadržavati kompletne modele građevine, parcijalne modele građevine te razlike između modela. S obzirom da je IFC dizajniran za spajanje modela i revizije, objekti se mogu referencirati između različitih IFC datoteka te biti označeni za ubacivanje, izmjenu ili brisanje.

 

Originalni tekst na engleskom jeziku možete pročitati na: http://www.buildingsmart-tech.org/ifc/

 

Opće smjernice za BIM pristup u graditeljstvu

Hrvatska Komora inženjera građevinarstva (HKIG) je 2017. godine izdala Opće smjernice za BIM pristup u graditeljstvu.

Prvi priručnik za BIM na hrvatskom jeziku donosi pregled BIM pristupa i daje općenite smjernice za primjenu BIM-a u praksi.

Opće smjernice za BIM pristup u graditeljstvu možete preuzeti s ove poveznice (3.54MB) ili sa stranica HKIG.

Posted in BIM

Prednosti BIM pristupa

U nastavku su nabrojane i ukratko opisane neke od glavnih prednosti BIM pristupa na građevinskim projektima.

    • VIZUALNI PRISTUP INFORMACIJAMA
      3D model napunjen informacijama o količinama, detaljima instalacija, cijenama, planom izvođenja i ostalim informacijama.

 

    • JEDNOSTAVNA KOORDINACIJA
      Kontrolom sudaranja elemenata je vrlo lako pronaći konflikte između modela različitih struka kao i unutar modela iste struke.

 

    • PLANIRANJE VREMENSKOG PLANA IZVOĐENJA
      Podjelom BIM modela na manje ili veće logičke cjeline omogućuje jednostavno planiranje izgradnje kao i kontrolu utroška materijala i drugih troškova u bilo kojem trenutku.

 

    • EFIKASNOST PROJEKTA
      BIM model omogućuje kontinuirane i stalne promjene u smislu poboljšanja i optimizacije pri projektiranju, energetskoj učinkovitosti, održavanju i uklanjanju (reciklaža i odlaganje).

 

    • UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA
      BIM omogućuje efikasno i gotovo točno planiranje troškova izgradnje i održavanja u praktički svakoj fazi projekta.

 

    • BOLJA SURADNJA
      Svi sudionici projekta su upućeni u svaku, pa i najmanju promjenu u BIM modelu. Ovime se ostvaruje bolja koordinacija među projektnim timovima kao i bolje vođenje projekata.

 

    • EFIKASNO UPRAVLJANJE GRAĐEVINOM (FACILITY MANAGEMENT)
      Ako se BIM model poveže s CAFM (Computer Aided Facility Management) sustavom, tada BIM model nudi efikasan način za procjenu troškova i načina budućeg upravljanja građevinom.

 

    • POPRAVCI, RENOVIRANJE I PRENAMJENA
      Zbog slova “I” u BIM-u, popravci, renoviranje ili prenamjena građevine su pojednostavljeni s obzirom da postoji model sa svim informacijama o konstrukciji, ugrađenim instalacijama i ugrađenoj opremi.

 

    • DETALJNA I TOČNA DOKUMENTACIJA
      U svakoj fazi projekta, kao i tijekom životnog vijeka građevine, dovoljan je BIM model kao jedini izvor dokumentacije.

 

  • OSNOVA ZA ODRŽIVU GRADNJU
    S gledišta energetske učinkovitosti, BIM model je osnova održive gradnje kao integralnog dijela procesa projektiranja, upravljanja otpadom i upravljanja vodom.
Posted in BIM

BIM objekti prema ISO standardu

BIM objekt je generalni naziv za virtualnu reprezentaciju elementa građevine ili građevinskog proizvoda. Osim 3D prikaza, BIM objekt može u sebi sadržavati i 2D grafičku reprezentaciju (npr. tlocrtni simbol, ili shematski simbol i sl.).

BIM objekt je kombinacija mnogih stvari:
Sadrži detaljne informacije koje određuju geometriju i proizvod, odnosno, fizičke karakteristike te druge karakteristike (značajke) poput fotografije proizvoda, katalog, upute za upotrebu, funkcionalnih karakteristika (napon, snaga, protok…) i druge informacije.
Ostale vizualne informacije daju objektu prepoznatljiv izgled i ponašanje, kao npr. dimenzije kućišta proizvoda, materijali i njihov izgled, zone zahtjeva za manipulacijom, priključci i karakteristike. Kombinacija navedenih značajki omogućuje virtualnoj reprezentaciji da se ponaša kao stvari proizvod/element građevine.

ISO norme za BIM objekte

ISO 16757-1:2015
ISO 16757-2:2016
Navedene ISO norme definiraju BIM objekte prema sljedećim značajkama koje BIM objekt može imati:

  • 3d geometrija
  • 2d detalji (simboli)
  • zahtjevi za manipulativnim prostorom
  • materijali i ostali parametri (informacije)
  • logički spojevi

BIM implementacija kroz tri ključna koraka

Implementacija BIM-a u tvrtku je skup i dugotrajan proces:
SKUP – zahtjeva investiciju u softver, hardver, usluge i djelatnike.
DUGOTRAJAN – promjena radnih procesa, uvođenje novih pravila i postupaka zahtjeva određeno vrijeme prilagodbe te skupljanje iskustva na specifičnim poslovima (projektima) kojima se tvrtka bavi.

Međutim, cilj implementacija BIM-a je povrat investicije koji se ostvaruje jedino ako se BIM proces doista implementira. Da bi se to ostvarilo, ključna su tri, naizgled jednostavna i logična pravila:

  1. Čvrsta odluka vodstva tvrtke (VIZIJA)
  2. Izrada plana implementacije (STRATEGIJA)
  3. Priprema za implementaciju i implementacija kroz primjenu (IZVRŠENJE)

U praksi, preskačući ili izbjegavajući određene korake, BIM se neće uspješno implementirati ili će se “vječno implementirati”. U tom slučaju, neizbježni su troškovi bez jasnog ili ikakvog povrata uloženog.

U nastavku ću pobliže opisati svaki korak kroz moje osobno iskustvo te zašto je on bitan:

  1. Čvrsta odluka vodstva tvrtke

Bez jasne i informirane odluke vodstva tvrtke da dio tvrtke (odjel) ili cijela tvrtka mijena smjer nema uspješne implementacije. Stvari se neće dogoditi same od sebe, djelatnici se neće samoorganizirati, gotovo nitko neće preuzeti na sebe dodatnu odgovornost ili dodatni posao bez kompenzacije.
Nužno je donijeti jasnu odluku o smjeru u kojem tvrtka ide, inzistirati na uspješnosti držanja smjera i krenuti u sljedeći korak.

2. Izrada plana implementacije

Izrada plana implementacije je široka tema o kojoj se može puno toga reći i sugerirati, ja ću se koncentrirati na ono što smatram najbitnijim:
Delegirati osobu koja će se baviti BIM-om u tvrtki – tzv. ključna osoba za BIM. Implementacija i primjena BIM procesa je ključni posao kojim se ta osoba mora baviti jer o tome direktno ovisi uspješnost implementacije.
Analizirati poslovne procese tvrtke te odrediti s kojim dijelovima BIM procesa će se najprije krenuti u implementaciju (plan implementacije), koji su budući koraci. Na temelju tih zaključaka donijeti odluku o nabavi softvera (i eventualno hardvera).

3. Priprema za implementaciju i implementacija kroz primjenu

Logično, priprema za implementaciju i implementacija može krenuti tek nakon što su provedena prva dva koraka. Priprema za implementaciju uključuje (generalizirano):

  • Postavljanje standarda rada, što može uključivati: organizaciju projektnih direktorija i datoteka, definiranje radnih procesa, pravila za imenovanje, načina razmjene datoteka s vanjskim suradnicima, metoda izrade sigurnosnih kopija, način razmjene informacija, metode koordinacije te ostale interne standarde.
  • Izrada plana edukacije te edukacija djelatnika.
  • Priprema svih potrebnih materijala za implementaciju kroz primjenu, npr.: izrada ili prilagodba predložaka (templatea), BIM i drugih objekata, izrada priručnih materijala (uputa, postupaka rada) i ostalo.

Implementacija kroz primjenu je jedini ispravni (i logični) put za testiranje i dodatnu izradu ili prilagođavanje svega što je pripremljeno u prethodnim koracima. Generalno, implementacija kroz primjenu znači rad na stvarnom projektu, sa stvarnim rokovima i “bez uzmicanja” (povratak na “stare” procese nije opcija).
U ovom (finalnom) koraku ključna je uloga osobe zadužene za BIM. Prikupljanje i rješavanje pitanja i problema vezanih za softver(e) ili procese, prilagođavanje i dokumentiranje postupaka ili komunikacija s konzultantima su tipični zadaci osobe zadužene za implementaciju BIM-a u tvrtki.

Nužno je naglasiti da je početni pad produktivnosti prelaskom na BIM neminovan. BIM proces uvelike ovisi o sposobnosti i iskustvu ljudi koji ga primjenjuju. Nakon nekoliko projekata odrađenih u BIM-u (iskustveno 3-5, ovisno o veličini i trajanju) prednosti i količina “plodova koji se ubiru” je nenadmašna u odnosu na tradicionalne procese.

Posted in BIM

Definicija BIM tehnologije

BIM pristup može se prikazati u dva smjera: kao tehnologija i kao metodologija.

BIM metodologija

BIM kao metodologija omogućuje suradnju različitih sudionika u različitim fazama životnog vijeka građevine – od projektiranja i građenja, do puštanja u pogon te cjeloživotnog upravljanja i održavanja.
BIM metodologiju podržava BIM tehnologija.

BIM tehnologija

Kao tehnologija, BIM je digitalna reprezentacija fizičkih i funkcijskih karakteristika građevine, tj. o BIM tehnologiji možemo razmišljati kao o “virtualnoj inteligentnoj simulaciji građevine”.

Navedena “simulacija” mora imati šest ključnih karakteristika kojima nam omogućuje da ostvarimo integriranu isporuku projekta. “Simulacija” mora biti:

  • Digitalna
    mora biti izrađena računalom
  • Prostorna
    trodimenzionalna – 3D
  • Mjerljiva
    dobivanje količina, čitanje dimenzija i relacijska, odnosno, mora imati mogućnost odgovora na zahtjeve (upite) za podacima
  • Sveobuhvatna
    enkapsulira i komunicira namjeru dizajna, performanse zgrade, izgradivost te uključuje financijske i vremenske aspekte odabranih sredstava i metoda
  • Pristupačna
    cijelom timu projektanata, proizvođača, izvođača i/ili vlasnika kroz interoperabilno i intuitivno sučelje)
  • Trajna
    uporabljiva kroz sve faze životnog vijeka građevine

Trenutno ne postoji BIM softver koji zadovoljava sve navedene kriterije BIM tehnologije. S vremenom, mogućnosti softvera rastu s ciljem podrške sve opsežnijih / zahtjevnijih praksi u projektiranju / proizvodnji / izvođenju / upravljanju.

Na primjeru BIM softvera Autodesk Revit, mogućnosti trenutne verzije Revit-a (2019) pokrivaju većinu navedenog. Ne postoji niti jedna karakteristika koju Revit ne pokriva bar djelomično, ipak, za neke od njih je daleko od savršenog, na primjer: Revit tablicama možemo davati upite (query-je), ali, ni približno moćne kao bilo koja poznata baza podataka. Dalje, cijeli projektni / proizvođački / izvođački / vlasnički tim može (teoretski) sudjelovati, koristiti i raditi kroz jedno sučelje, ali u praksi je ovo gotovo neizvedivo. Također, model je vrlo uporabljiv kroz mnoge faze životnog vijeka građevine, ali za neke od njih je, blago rečeno, vrlo ograničen, npr. izrada radioničke dokumentacije je poprilično komplicirana jer je vrlo malo automatizacije u ovom segmentu, nema podršku za CNC, i još uvijek ovisi o mnogim dodatnim i drugim softverima.

Posted in BIM