Kada se susrećemo s pojmom BIM (Building Information Modeling) često nailazimo i na pojmove 3D, 4D pa čak i 7D BIM. Što ti pojmovi zapravo znače i koje su međusobne razlike? U ovom blogu nastojat će se kratko odgovoriti na ova pitanja.
3D BIM – dimenzija kreiranja zajedničkog modela
Cilj svih korisnika i suradnika u 3D BIM-u je formiranje centralne baze podataka u vidu 3D modela iz kojega će ostali suradnici poput arhitekata, konstruktera, ostalih inženjera građevine te HVAC i MEP inženjera crpiti njima potrebne podatke za rad. Model se radom konstantno obogaćuje novim podacima, omogućujući korisnicima ne samo stvarni 3D prikaz modela pojedine struke nego i moguća mjesta sudaranja i kolizija između svih struka. Ovakvom razinom BIM-a nastoji se osigurati kvaliteta zajedničkog projektiranja jer su revizije suradnika vidljive u stvarnom vremenu i time omogućuju bržu reakciju na novonastale promjene. U glavne prednosti spadaju i automatska 3D vizualizacija objekta nastala kao “nusproizvod” projektiranja, bolja suradnja između struka te brže i točnije revizije.
4D BIM – dimenzija planiranja gradnje
4D BIM unos faktore izvođenja i opremanja kao dodatnu dimenziju Building Information Modelling-a. Ovakvim modeliranjem građevinu se nastoji promatrati kroz problematiku izvođenja – hoće li se građevina izvoditi u fazama, kako će se radovi pojedinih faza nadopunjavati te hoće li se faze nastavljati, a da se pritom osigura adekvatno izvođenje građevine u konačnosti. Velika stavka 4D BIM-a je i kontrola dobave i koordiniranja materijala te opreme koja se ugrađuje. Glava prednost ovakvog modeliranja je optimizacija rada na gradilištu i kontrola mogućih sudaranja elemenata pri izvođenju kroz simulacije procesa u izvođenju.
5D BIM – dimenzija analize troškova
Kroz 5D razinu nastoji se sagledati cijenu izvođenja građevine stavljajući elemente iz prijašnjih dimenzija u kontekst cijene i vremena. Praćenjem budžeta i troškova pojedine stavke dobivamo odgovore na pitanja koliko je naša građevina izvodljiva u danom vremenskom periodu i uz kakvu razinu financiranja. 5D BIM-om postižemo veću točnost u analizi kako će se promjene ili nedostaci pojedinih stavaka poput dobave materijala, trajanja izvođenja pojedinih elemenata ili promjene u količini slobodne radne snage utjecati na financijski aspekt projekta.
6D BIM – dimenzija analize potrošnje energije
6D razinom modeliranja nastoji se sagledati kolika će biti potrošnja energije u građevini prilikom korištenja, nakon izgradnje. Pomnim planiranjem kroz analizu materijala, opreme i vanjskih utjecaja nastoji se u fazi planiranja/projektiranja definirati razina učinkovitosti sustava. U cilju izgradnje energetskih ekonomičnih i učinkovitih građevina bitno je voditi računa o čimbenicima koji utječu na potrošnju već u fazi planiranja i projektiranja.
7D BIM – dimenzija upravljanja objektom nakon izgradnje (FM)
7D dimenzija koristi se kako bi se u fazi održavanja i vođenja/upravljanja građevinom što kvalitetnije (i jeftinije) osigurao unaprijed definirani životni vijek građevine kao i kvaliteta korištenja same građevine. Prikupljanjem, analizom te bilježenjem podataka poput specifikacija, garancija, uputa za održavanje te servisa nastoji se kreirati model održavanja i vođenja objekta od njegova izvođenja pa sve do, u konačnici i, uklanjanja građevine.
One thought on “Koje sve dimenzije BIM-a postoje?”