Studija slučaja - BIM projekt manje vodospreme

Broj pregleda: 1.739

Osnovni podaci o projektu

Građevina:	PREKIDNO – KOMPENZACIJSKA VODOSPREMA SV. TROJSTVO
Investitor:	PRIVREDA d.o.o. Gundulićeva 14, 44250 Petrinja

Ovaj tekst, slike i ostali dijelovi objave objavljeni su uz dopuštenje Investitora te se ne smiju na drugim mjestima javno objavljivati i koristiti bez dopuštenja Investitora i udruge BIM Hrvatska.

U nastavku su dani dijelovi tehničkog opisa relevantni za ovu studiju slučaja.

O projektu

Općenito

Formiranje budućeg cjelovitog Petrinjskog vodoopskrbnog sustava provodi se etapno, sukcesivnim razvojem na područjima neovisnih vodoopskrbnih zona prema naseljima na periferijama, koja su kontaktna za buduće veze, te će rezultirati jedinstvenim vodoopskrbnim sustavom.
Izvorišni kapaciteti su disperzirani te su pojedini dostatni za gravitirajuću vodoopskrbnu zonu, a pojedini kapacitetom ne mogu zadovoljiti potrebe, pogotovo u satima maksimalne potrošnje. Prekidno – kompenzacijska komora će imati ulogu:
a) osiguranja potrebnih kapaciteta (količina, hidrauličkog potencijala), prvenstveno za zonu sjeverozapadnog prstena,
b) izravnavanja satnih neravnomjernosti potrošnje pojedinih vodoopskrbnih zona,
c) balansiranju pojedinih izvorišnih kapaciteta s vodospremničkim prostorom (prvenstveno vodospreme Zebinac).

Vodosprema je predviđena kao „niska“ vodosprema, ukupne zapremine 104 kubičnih metara. Vodosprema ima jednu vodnu komoru. U predmetnoj građevini se ne predviđa stalni boravak djelatnika. Vodosprema je djelomično ukopana armiranobetonska građevina, nakon izgradnje zatrpava se nadslojem zemlje visine 1,0 m s pokosima nagiba 1 : 1,5. Na površini ce biti vidljiva samo ulazna okna u zasunsko – revizijsku, te vodnu komoru. Ukopanost vodospreme je oko 2,1 m ispod razine postojeceg terena. Nadzemni dio vodospreme je oko 4 m iznad postojećeg terena.

Konstrukcija i dimenzije građevine

Građevina je dvokomorna i sastoji se od vodne komore te zasunsko – revizijske komore u koje je pristup predviđen čeličnim ljestvama s odgovarajućim leđobranima.
Vanjske dimenzije su d x š x v = 10,8 x 4,6 x 4,85 m (odnosno 6,05 m s ulaznim oknom).
Visina vode, kad je vodosprema puna, iznosi 3,25 m. Svijetla visina vodne komore je 4,0 m.
Ulaz u vodospremu je predviđen putem ulaznog okna, kojim se može pristupiti vodnoj i zasunsko – revizijskoj komori. Iz zasunske komore (koja se nalazi neposredno uz vodnu komoru) nije moguće ući u vodnu komoru.

Osiguranje vodonepropusnosti

Postizanje vodonepropusnosti najvažnija je značajka koju konstrukcija vodnih komora, osim mehaničke otpornosti i stabilnosti, treba postići. Vodonepropusnost se osigurava u dva smjera: prodor vode iznutra prema van i prodor vode izvana prema unutra. Zasniva se na nekoliko čimbenika:

vodonepropusnim premazima na unutrašnjim stijenkama vodospreme,
potpunom hidroizolacijom vanjskih elemenata konstrukcije i zaštitom te hidroizolacije od oštećenja,
armiranobetonskom konstrukcijom betoniranom vodonepropusnim betonom,
ograničenjem veličine pukotina armiranog betona.

Osiguranje vodonepropusnosti građevine u izgradnji

Od velike je važnosti provedba postupaka za osiguranje vodonepropusnosti građevine u izgradnji, a to su:

vodonepropusno brtvljenje prodora kroz zidove,
brtvljenje svih radnih spojeva betona u fazi izvođenja.

Statički proračun

Statički proračun i odabir armature (dimenzioniranje) je provedeno na način da se osigura najveća dopuštena širina pukotine u betonu u iznosu od 0,2 mm. Sve prekide betoniranja je potrebno osigurati brtvenim trakama. Moguća je upotreba bentonitnih (bubrećih)
brtvenih traka, gumenih traka ili čeličnih limenih traka. Ne dopušta se kombinacija navedenih rješenja brtvljenja na istoj radnoj rešci (na istom prekidu betoniranja).
Uz to je potrebno osigurati i vodonepropusnost ugrađenih poklopaca (ulaznih okana – mehaničke opreme) odgovarajućim brtvljenjem (gumene brtve ili sl.).
Dno vodne komore predviđeno je u padu. Sav beton za nosivu konstrukciju je razreda tlacne cvrstoce C30/37, vodonepropusnosti VDP 2 s dopuštenim prodorom vode do 30 mm (postiže se posebnom recepturom u betonari).
Svi podložni betoni se predviđaju kao betoni razreda C12/15. Armatura kojom se armiraju svi betonski elementi je razreda B500B. Odabrani zaštitni sloj betona iz uvjeta razreda izloženosti iznosi 5,0 cm.

Statički proračun konstrukcije napravljen je programom Autodesk Robot Structural Analysis Professional.
Elementi konstrukcije dimenzionirani su prema graničnom stanju nosivosti i graničnom stanju uporabljivosti, prema važećim normama.

Temeljenje

Temeljenje se izvodi na temeljnoj ploči debljine 40cm (temeljna ploča vodne komore) i na ploči debljine 35cm (temeljna ploča zasunskog okna).Proračun je proveden sa sljedećim karakteristikama tla: (Tdop stalno opterecenje)=150 kN/m2 , (Tdop izvanredno opterecenje)=200 kN/m2).

Tehnološka oprema

U građevini se predviđa sljedeća tehnološka oprema:

dovodno – odvodni cjevovodi sa zasunima u zasunsko – revizijskoj komori,
ispusno – preljevni cjevovod za evakuaciju preljevnih voda, te pražnjenje vodne komore, koji će biti spojen s vanjskom kanalizacijom za odvodnju drenažnih i oborinskih voda, koja će se odvoditi u oborinski kanal na vlastitoj građevnoj čestici.

Uz tehnološku opremu, u stropnu ploču vodne komore, biti će ugrađen cijevni odzračnik za prirodnu ventilaciju vodne komore.

Opskrba električnom energijom nije predviđena.

Primjena BIM procesa

Primijenjeni softverski alati

Prilikom izrade projekta korišteni su sljedeći softverski alati (navedeni su naziv alata i načelna primjena u projektu):

Autodesk Revit – izrada BIM modela konstrukcije
Autodesk AutoCAD + Radimpex ArmCAD – izrada armaturnih 2D nacrta
Autodesk Robot Structural Analysis Professional – statički proračun i dimenzioniranje konstrukcije
Microsoft Word – izrada tekstualnih dijelova projekta
Microsoft Excel – izrada troškovnika i procjena troškova

Opis procesa

Osnova projekta je BIM model, izrađen u aplikaciji Autodesk Revit.

Primjenjeni proces razmjene informacija na projektu:

Model je ažuriran i mijenjan kroz iteracije statičkog proračuna i dimenzioniranja konstrukcije, kao i prema svim ostalim relevantnim promjenama i parametrima projekta. BIM model je u svakom trenutku odražavao trenutno stanje razrađenosti projekta.

BIM model kao jedini “izvor istine” – sve informacije o građevini trebaju biti sadržane i aktualizirane u BIM modelu, kako bi zavisni procesi (i alati) jednostavno funkcionirali.

Ostvarene prednosti primjene BIM procesa

Jednostavna interpolacija u prostor – 3d model terena izrađen u Revit-u prema geodetskoj snimci omogućuje relativno jednostavno pozicioniranje građevine.

Točnost projektne dokumentacije – svi grafički dijelovi projekta automatski su ažurirani, te odražavaju trenutno stanje projekta / projektnog modela.

Pristupačnost i zaštita na radu – bilo kakav 3d model omogućuje jasniji uvid i bolju sliku o pristupačnosti građevine. Zbog mogućnosti prikaza iz bilo koje točke, sve potencijalne greške, ograničenja pristupačnosti i uvjeti zaštite na radu su unaprijed riješeni, zahvaljujući boljem uvidu u projektni model.

Automatske i točne količine – količine materijala i radova su automatski izvučene iz modela.

Kompatibilnost s neBIM alatima – primjena alata ArmCAD za izradu nacrta armature zahtjeva 2d dwg nacrte (poglede na ploče i zidove), koji su vrlo jednostavno pripremljeni i povezani s alatom za izradu nacrta armature. Vanjskim referenciranjem omogućena je točnost izvedbenog projekta u smislu rada na uvijek “svježim” (relevantnim) podlogama (mogućnost brzih izmjena s obzirom na “živu” promjenu geometrije). Isto tako, isporuka pogleda (tlocrti, presjeci i dr.) i suradnja s ostalim suradnicima na projektu koji ne koriste BIM alate je itekako moguća, čak i bolja zbog standardizacije i automatizacije kod pripreme 2d cad (dwg) podloga.

Ograničenja procesa

Revit kao BIM alat nema jednostavno rješenje za “zatrpavanje”. Tom ograničenju softvera je doskočeno modeliranjem nasipa dodatnim BIM objektima (familijama).

Bilo je potrebno izraditi dodatne familije (BIM objekte) tehničke opreme, koji su specifični za ovu građevinu: poklopci, ljestve i dr.

Neke količine je bilo potrebno ručno izračunati, jer nisu bili modelirani (uzelo bi previše vremena, a služilo bi samo u jednu svrhu).

Projekt zbog svoje (male) veličine nije primjeren početnicima, budući da detalji i principi modeliranja uzimaju dosta vremena za istraživanje najboljih praksi (načina) rada.

Prebacivanje modela iz Revit-a u Robot radi relativno dobro samo u jednom smjeru (iz Revit-a u Robot). Promjene elemenata (prema iteracijama dimenzioniranja) je najbolje raditi ručno u BIM modelu, automatsko vraćanje modela nije dovoljno pouzdano.

Imate zanimljiv projekt u BIM-u?

Ako imate zanimljiv projekt u BIM-u, javite nam se!

Rado ćemo ga predstaviti široj publici putem naših web stranica i društvenih mreža.

Studija slučaja – BIM projekt manje vodospreme