BIMtalk – otvoreni razgovor o BIM-u na kojem hrvatski stručnjaci / BIM entuzijasti / govore o (svojim) primjerima praktične primjene BIM-a kao i o novostima u primjeni BIM-a u svijetu.
Udruga BIM Hrvatska, uz podršku i suorganizaciju Društva Arhitekata Zagreba (DAZ), organizira šesti BIMtalk, ovaj put u obliku Allplan radionice pod nazivom 3D BIM armiranja u Allplanu. Continue reading
BIMtalk – otvoreni razgovor o BIM-u na kojem hrvatski stručnjaci / BIM entuzijasti / govore o (svojim) primjerima praktične primjene BIM-a kao i o novostima u primjeni BIM-a u svijetu.
Udruga BIM Hrvatska, uz podršku i suorganizaciju Društva Arhitekata Zagreba (DAZ), organizira peti BIMtalk, ovaj put u obliku Revit radionice. Continue reading
Na 3. BIMtalk-u sudionicima je preporučena odlična knjiga o BIM-u: The BIM-Manager – A Practical Guide for BIM Project Management autora Mark Baldwina.
U originalu, knjiga je pisana na njemačkom jeziku, ali je odnedavno (od sredine lipnja 2019.) izašla i na engleskom jeziku čime je postala dostupna i široj publici.
Kroz deset poglavlja, bez dubokog fokusa na određeni softver, u vrlo optimističnom tonu knjiga predstavlja: Continue reading
U srijedu, 10. srpnja, 2019., od 17.30 do 19.30h u prostorima DAZ-a (Društva Arhitekata Zagreba) održali smo 3. BIMtalk.
Bez obzira na datum održavanja (sezona godišnjih odmora), na događaju je sudjelovalo čak 50 sudionika, što je bilo pozitivno iznenađenje te čime smo još jednom potvrdili da itekako postoji interes za događajima na kojima stručnjaci predstavljaju svoja praktična iskustva u BIM-u.
Kako implementirati BIM, kako se primjenjuje na projektima konstrukcija vani (iskustvo iz Njemačke), koja su pozitivna i negativna iskustva i zašto se nitko s BIM-a ne vraća u tradicionalni način projektiranja, što nam donosi budućnost digitalizacije građevinskog sektora i gdje će svoju primjenu naći blockchain tehnologija bile su teme izlaganja i rasprave potaknute stručnjacima/BIM entuzijasti iz različitih područja.
Još se jednom zahvaljujemo DAZ-u na ustupanju prostora i pomoći u organizaciji, hvala predavačima na dobroj suradnji te članovima Udruge na nesebičnom sudjelovanju u organizaciji.
Također hvala sudionicima koji su izdvojili svoje vrijeme za naš događaj te svojim pitanjima potaknuli raspravu i konstruktivni dijalog.
Na kraju, dodatno hvala svim sudionicima koji su ispunili anketu te nam dali smjernice kako bi budući događaji bili još uspješniji!
Kako nam je bilo, pogledajte u galeriji fotografija te na videu ispod.
Bez obzira na BIM alat koji koristite, na projektu se i dalje susrećemo s CAD podlogama i susretat ćemo se još dugo vremena. Jedan od najpopularnijih alata za izradu CAD nacrta je program AutoCAD tvrtke Autodesk i zbog svoje raširenosti i popularnosti ga ne treba puno predstavljati. Bitno je spomenuti da AutoCAD nativno koristi Continue reading
Kada se susrećemo s pojmom BIM (Building Information Modeling) često nailazimo i na pojmove 3D, 4D pa čak i 7D BIM. Što ti pojmovi zapravo znače i koje su međusobne razlike? U ovom blogu nastojat će se kratko odgovoriti na ova pitanja.
Cilj svih korisnika i suradnika u 3D BIM-u je formiranje centralne baze podataka u vidu 3D modela iz kojega će ostali suradnici poput arhitekata, konstruktera, ostalih inženjera građevine te HVAC i MEP inženjera crpiti njima potrebne podatke za rad. Model se radom konstantno obogaćuje novim podacima, omogućujući korisnicima ne samo stvarni 3D prikaz modela pojedine struke nego i moguća mjesta sudaranja i kolizija između svih struka. Ovakvom razinom BIM-a nastoji se osigurati kvaliteta zajedničkog projektiranja jer su revizije suradnika vidljive u stvarnom vremenu i time omogućuju bržu reakciju na novonastale promjene. U glavne prednosti spadaju i automatska 3D vizualizacija objekta nastala kao “nusproizvod” projektiranja, bolja suradnja između struka te brže i točnije revizije.
4D BIM unos faktore izvođenja i opremanja kao dodatnu dimenziju Building Information Modelling-a. Ovakvim modeliranjem građevinu se nastoji promatrati kroz problematiku izvođenja – hoće li se građevina izvoditi u fazama, kako će se radovi pojedinih faza nadopunjavati te hoće li se faze nastavljati, a da se pritom osigura adekvatno izvođenje građevine u konačnosti. Velika stavka 4D BIM-a je i kontrola dobave i koordiniranja materijala te opreme koja se ugrađuje. Glava prednost ovakvog modeliranja je optimizacija rada na gradilištu i kontrola mogućih sudaranja elemenata pri izvođenju kroz simulacije procesa u izvođenju.
Kroz 5D razinu nastoji se sagledati cijenu izvođenja građevine stavljajući elemente iz prijašnjih dimenzija u kontekst cijene i vremena. Praćenjem budžeta i troškova pojedine stavke dobivamo odgovore na pitanja koliko je naša građevina izvodljiva u danom vremenskom periodu i uz kakvu razinu financiranja. 5D BIM-om postižemo veću točnost u analizi kako će se promjene ili nedostaci pojedinih stavaka poput dobave materijala, trajanja izvođenja pojedinih elemenata ili promjene u količini slobodne radne snage utjecati na financijski aspekt projekta.
6D razinom modeliranja nastoji se sagledati kolika će biti potrošnja energije u građevini prilikom korištenja, nakon izgradnje. Pomnim planiranjem kroz analizu materijala, opreme i vanjskih utjecaja nastoji se u fazi planiranja/projektiranja definirati razina učinkovitosti sustava. U cilju izgradnje energetskih ekonomičnih i učinkovitih građevina bitno je voditi računa o čimbenicima koji utječu na potrošnju već u fazi planiranja i projektiranja.
7D dimenzija koristi se kako bi se u fazi održavanja i vođenja/upravljanja građevinom što kvalitetnije (i jeftinije) osigurao unaprijed definirani životni vijek građevine kao i kvaliteta korištenja same građevine. Prikupljanjem, analizom te bilježenjem podataka poput specifikacija, garancija, uputa za održavanje te servisa nastoji se kreirati model održavanja i vođenja objekta od njegova izvođenja pa sve do, u konačnici i, uklanjanja građevine.