Vizualno programiranje kao pomoć projektiranju 

 
Tema s 1. BIMtalka
Ovaj blog je kratki pregled predavanja koje je održano na 1. BIMtalku – 4. prosinca 2018.
 

Vizualno programiranje je metoda programiranja u kojemu se algoritam tvori slikama umjesto tekstualnim unosom koda. U novije vrijeme alati za vizualno programiranje najčešće imaju unaprijed zadane (predefinirane) komadiće koda prikazane poput ćelije koji se međusobno povezuju linijama tvoreći sintaksu. Linije predstavljaju odnose između pojedinih predefiniranih dijelova koda.

Zašto programiranje?

Prema istraživanjima produktivnosti pojedinih industrijskih grana jasno se vidi trend stagnacije produktivnosti građevinskog sektora. Dok su ostale industrijske grana tijekom godina iskoristile tehnološke pomake i tehnologijske skokove za unaprijeđenje produktivnosti, građevinski sektor stagnira. Među razlozima navode se: česte revizije u dokumentaciji, bacanje materijala, neusklađenosti u dokumentaciji na gradilištu i u projektu i dr. Automatizacija u proizvodnji dovela je do velikog skoka u produktivnosti, stoga ne čudi želja da se isto primjeni u građevinskoj industriji. Programiranjem se može postići određena razina automatizacije u projektiranju i te automatizacija repetitivnih radnji pri izradi dokumentacije.

Zašto vizualno programiranje?

Programiranje ostalim inženjerskim strukama može predstavljati nešto nedokučivo te je često prisutan strah od upuštanja i učenja programskih jezika.

Vizualno programiranje zbog svoje pristupačnosti postaje alat koji nam omogućava da smanjimo razinu apstrakcije u programiranju, često izražene u klasičnom načinu programiranja. Većina alata za vizualno programiranje sadrži već predgotovljene elemente koda koja sami za sebe funkcioniraju, stoga je kreiranje skripti i sintakse puno lakše nego kod klasičnog programiranja. Velika prednost, te pomoć novim korisnicima, je to što su rezultati programiranja vidljivi odmah pri pokretanju skripte u matičnom inženjerskom softveru.

Tipična primjena alata za vizualnog programiranja:

Automatizacija repetitivnih radnji – u projektiranju se često ponavljaju slične forme, repetitivne radnje ili uzastopne revizije dokumentacije. Kreiranjem skripti za inženjerske softvere koji se svakodnevno koriste možemo uštedjeti dragocjeno vrijeme i smanjiti razinu grešaka.

https://www.engipedia.com/change-revit-family-level-reference-without-moving-elements/

Rješavanje kompleksnih formi i rješenja – zbog ograničenja u softverima često nailazimo na poteškoće pri modeliranju zakrivljenih formi ili kompleksnijih presjeka. Također često želimo analizirati niz različitih varijanti koristeći parametarski unos (fasade, nadstrešnice i dr.) kako bi što brže došli (iterirali) do najboljeg rješenja.

Izvoz i korištenje podataka – naglaskom na BIM projektiranje nastoji se formirati model koji će predstavljati bazu podataka. Krajnji cilj je iskoristi podatke u ostalim procesima poput praćenja gradnje, facility managementa i dr. Programi za vizualno programiranje nam mogu poslužiti za izvoz, pohranu te konverziju podataka iz matičnog softvera koje zatim možemo iskoristiti u ostalim softverima poput softvera za vizualizaciju podataka ili drugih inženjerskih alata.

Ukoliko vas zanima više o različitim alatima za vizualno programiranje te se želite pozabaviti izradom vlastitih skripta predlažemo sljedeće stranice:

http://primer.dynamobim.org/en/
http://forum.dynamobim.com/
http://grasshopper3d.com/forum/
http://designplaygrounds.com/
http://dynamonodes.com
http://archiradar.it
http://provingground.io

Posted in BIM

One thought on “Vizualno programiranje kao pomoć projektiranju ”

Leave a Reply